Hrana za dobro raspoloženje
Iznimno je važno, čak i u ubrzanom tempu pronaći vrijeme za sebe i vrijeme za miran i kvalitetan obrok. Hrana ima veliki utjecaj na naše raspoloženje jer unos određenih namirnica potiče sintezu serotonina u mozgu koji je odgovoran za osjećaj ugode. Odabir pravih namirnica i njihov unos stoga može utjecati na bolje raspoloženje.
Znanstveno je dokazano da pojedine namirnice, odnosno pridržavanje raznovrsne i zdrave prehrane pozitivno utječe na nas i naše raspoloženje. Namirnice koje valja konzumirati su proteini, ugljikohidrati, esencijalni vitamini i minerali, omega-3 masne kiseline i ostale.
Hrana koja loše utječe na naše raspoloženje
Na popisu hrane koja negativno utječe na naše raspoloženje nalazi se uglavnom nezdrava i brza hrana te razne prerađevine. Po naše raspoloženje su štetni šećeri i umjetna sladila jer smanjuju lučenje serotonina. Učestalom konzumacijom slatkiša i grickalica dolazi do gubitka energije, a samim time i do pada koncentracije i dobrog raspoloženja.
Brza i pržena hrana, bogata nezdravim masnoćama, prekomjerna konzumacija takve hrane rezultira čestim promjenama raspoloženja. Proizvodnju serotonina sprečavaju i umjetni sokovi, upravo zato što sadrže umjetna sladila.
Voće kao izvor sreće
Umjesto kupovnog umjetnog soka, radije popijte čašu svježe cijeđenog soka kojeg ste doma napravili. Također voće koje poboljšava raspoloženje su borovnice, kupine, maline i ostalo bobičasto voće, jabuke i banane.
Uz voće, na popisu dobrih namirnica nalazi se lisnato povrće. Primjerice špinat i blitva koji sadrže obilje folne kiseline, te podižu energiju i raspoloženje. Folna kiselina se nalazi u lisnatom povrću i mahunarkama, stoga se preporučuje dovoljan unos boba, leće, soje i graška na dnevnoj bazi.
Pravilan unos ugljikohidrata
U uravnoteženu prehranu ubraja se i unos hrane bogate ugljikohidratima jer oni djeluju umirujuće na organizam. Ugljikohidrate možete pronaći u namirnicama poput tjestenine, riže, krumpira, palente, u žitaricama, kruhu, kolačima i sličnim namirnicama. Cjelovite žitarice zasigurno imaju prednost pred ostalim namirnicama koje su bogate ugljikohidratima.
Minerali i esencijalni vitamini
Ako unosimo premalo mineralnih tvari i vitamina koji su nužni našem organizmu kako bi dobro funkcionirao, može doći do pada koncentracije, umora i depresije. Zato je važno konzumirati hranu koja je bogata željezom, magnezijem te vitaminima D i B.
Magnezij se nalazi u namirnicama poput sjemenki, posebice suncokretovih i bundevinih, u bademima, špinatu i raznim drugim namirnicama. Magnezij nam je važan jer utječe na bolji i kvalitetniji san.
U zimskim mjesecima često dolazi do manjka vitamina D. A njegov nedostatak možete nadoknaditi izlaganjem suncu, konzumacijom jaja, posebice žumanjka te ako na svoj plan prehrane dodate masnu ribu.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline su odličan izvor dobrog raspoloženja. Konzumiranjem srdele, sardine, lososa ili skuše na tjednoj bazi unosite dovoljne količine omega-3 masnih kiselina. Osim ribe, odličan izvor masnih kiselina je i riblje ulje te razne sjemenke poput chia sjemenki i sjemenki lana.
Ravnoteža je ključna
Unatoč tome što postoje namirnice koje direktno utječu na lučenje i sintezu serotonina, takozvanog hormona sreće, i namirnice koje smanjuju koncentraciju i utječu negativno na naše raspoloženje, ne valja se ničega odricati. Naglo izbacivanje namirnica iz ustaljene prehrane može dovesti do osjećaja nezadovoljstva i nervoze.
Ono što je bitno, je da je prehrana uravnotežena i raznovrsna. Konzumiranje nezdravih namirnica i pržene hrane u umjerenim količinama neće naštetiti našem raspoloženju. No, ukoliko želite smanjiti unos nezdravih namirnica pokušajte slatkiše i grickalice zamijeniti sušenim voćem, orašastim plodovima i raznim sjemenkama. Umjesto konzumacije slatkiša uzmite tamnu čokoladu, a umjesto šalice kave navečer se preporučuje popiti zeleni čaj.